U JEKU rastućeg povijesnog revizionizma, hrvatska verzija Wikipedije postala je njegova perjanica pa čak i avangarda, piše Osservatorio Balcani e Caucaso, koji objašnjava kako, iako pod vlasništvom američke fondacije Wikimedia Foundation, hrvatska Wikipedija djeluje potpuno samostalno.
Kao glavni primjer spomenutog revizionizma navodi se Wikipedijin članak o Jasenovcu u kojem se ovaj koncentracijski logor naziva ”sabirnim logorom”. Iako su se administratori još prije nekoliko godina nemušto izvlačili kako je riječ o sinonimu, to nije točno, tvrdi Osservatorio Balcani e Caucaso, objašnjavajući kako termin ”sabirni logor” u znanstvenoj literaturi ima sasvim drugo značenje.
Nadalje, jedno od opravdanja administratora bilo je i kako su Jasenovac “sabirnim logorom” zvali i ustaše. Tako su administratori posegnuli za inherentnom logikom ustaškog režima, koji je to u svojem licemjerju zvao sabirnim logorom. Ovakvo licemjerje se može usporediti jedino s preuzimanjem nacističke terminologije kako je slanje Židova u logore smrti zapravo “deportacija na istok”.
Dodatno rekreiranje povijesti logora Jasenovac
No u posljednje vrijeme administratori Wikipedije krenuli su dodatno rekreirati povijest logora Jasenovac. Tako u tekstu o Jasenovcu sada stoji da je bio i ”radni logor”, što je eufemizam koji zagovara hrvatska ekstremna desnica. Ta je oznaka u javni prostor ušla putem novoizdane knjige samoprozvanog stručnjaka Igora Vukića, tajnika opskurne udruge Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, koja okuplja povjesničare, novinare, publiciste i samoprozvane stručnjake – bez povjesničarskog obrazovanja – u pokušaju povijesne revizije logora Jasenovac.
Pozivanje na samoprozvanog stručnjaka za Jasenovac Igora Vukića
Ta udruga, između ostalog, nastoji utvrditi suludu tezu kako ustaški režim nije bio rasistički, kako u Jasenovcu ljudi nisu završavali zbog njihovog etničkog i drugog porijekla i kako je to bio običan radni i kažnjenički logor za protivnike ustaške države.
Prema njihovim tezama, u tom logoru je za vrijeme ustaške vlasti umrlo oko 1500 ljudi – i to uglavnom od bolesti i sličnih razloga – dok je on u poslijeratnom periodu do 1951. godine postao logor smrti za Hrvate.
Vukićeva nedavno objavljena knjiga “Radni logor Jasenovac” dobila je najavu na javnoj televiziji i pohvalnu kritiku u najprodavanijim dnevnim novinama, Večernjem listu, unatoč brojnim ozbiljnim pogreškama, kako su ukazali profesionalni povjesničari. Isto tako, važnu ulogu dodijelila joj je i hrvatska verzija Wikipedije, koja navodi Vukićeve zaključke. Tako članak umanjuje zločine počinjene u logoru i pruža istaknuto mjesto revizionističkim teorijama o komunističkom logoru Jasenovac.
Na tragu Vukićevih navoda, članak osporava većinu poznate znanstvene građe o logoru, kao i znanstveno utvrđen poimenični popis žrtava logora. U samom Wikipedijinom tekstu se znanstveno utvrđene spoznaje o logoru samo sporadično spominju, a članak služi za umanjivanje zločina koji su tamo počinjeni.
Još jedan pseudoznanstveni izvor – slovenski arhivski stručnjak Roman Leljak
Osim Vukićevih teza, Wikipedija citira i pseudoznanstvene tvrdnje samoprozvanog slovenskog arhivskog stručnjaka Romana Leljaka, poznatog po senzacionalističkim i nekritičkim teorijama o komunističkim zločinima. Iako se prvenstveno bavi zločinima zloglasne jugoslavenske tajne službe – popularno zvane UDBA – i zločinima partizana nad nacističkim kolaboracionistima i civilima 1945. godine, Leljak se počeo baviti i Jasenovcem.
Kao i Vukić, umanjuje počinjene zločine i tvrdi kako je kroz logor prošlo samo 18.600 zatvorenika, od kojih je umrlo tek njih 1654.
Osim Jasenovca, sporni tekstovi o Anti Paveliću i Josipu Brozu Titu
Uz skandalozan članak o Jasenovcu, hrvatska Wikipedija sadrži brojne slične članke, poput onih o ustaškom poglavniku Anti Paveliću i predsjedniku Jugoslavije Josipu Brozu Titu. Uz to, nekoliko mjeseci je u članku o Gdanjsku stajalo kako su Poljaci izvršili genocid nad Nijemcima 1939. godine, prije nacističke invazije na tu zemlju. Nadalje, u cijelom nizu Wikipedijinih tekstova sotoniziraju se pripadnici hrvatske liberalne i ljevičarske scene, koji se proglašavaju “lijevim ekstremistima”.
Većina članaka na hrvatskoj Wikipediji ne uključuje reference iz znanstvenih knjiga i časopisa, nego gotovo isključivo senzacionalističke napise iz desničarskih medija.
S obzirom na to da Wikimedia Foundation nije reagirala na višestruka upozorenja za hrvatsku Wikipediju, za očekivati je da se ovo vandaliziranje tekstova nastavi, zaključuje Osservatorio Balcani e Caucaso.